LJUBAV SE ZOVE IMENOM ŽENE

1917 godine osmi mart je proglašen za “Međunarodni dan žena”

KONCERT ZA UŠI, OČI I SRCE.

 

Beograd, 8. mart 2019.

KOMBANK DVORANA
KOMBANK DVORANA

Velikani naših operskih scena  su preko hiljadu i više prisutnih prošetali muzikom. večnih hitova popularne muzike, evergrin melodija, ruskih romansi, songova kultnih filmoava i neizbežnog zvuka medeterijana.

OSMOMARTOVSKI BEND
OSMOMARTOVSKI BEND

“Osmomartovski bend” u sastavu:

Uglješa Novaković, saksafon

Aleksandar Lazć, bas gitara

Jovica Šošić, gitara

Dejan Rađenović, violina

Aleksandar Cvetković, bubnjevi i

Danijel Bogdanović, klavijature.

Naravno moram da spomenem i kooptitorku gospđu Nevenu Živković.

Koncert je počeo temom iz filma “Ljubavna priča” Henrija Mansinija, zatim Helo, Sagapo i tako uz aplauz,preko dvadest numera. Zaista prelepo upakovano muzičko veče, divna publika i crveni dlanovi.

A velikani operske scene su bili:

Ljubica Vraneš
Ljubica Vraneš mecosopran

LJUBICA VRANEŠ, mecosopran, operska umetnica mlađe generacije umetnika koja je zahvaljujući svojim glasom, stavom i izgledom na profesionalnoj koncertnoj i operskoj sceni postala gotovo neizbežni protagonista u mnogim operskim delima na repertoaru Opere Narodnog pozorišta u Beogradu.

Diplomirala i magistrirala je solo pevanje na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu, u klasi profesorke Radmile Bakočević. Dobitnica je više prvih nagrada na domaćim solo – pevačkim konkursima (Nikola Cvejić, Petar Konjović…). Njen početak na pozorišnoj sceni je vezan za nastupe u okviru Operskog studija Narodnog pozorišta u Beogradu, i u operi Narodnog pozorišta u Beogradu. Često je viđen gost u operskim kućama  Temišvara i Krajove.

Ljubica Vraneš
Ljubica Vraneš

Dragoljub Bajić,  bas Rođen u BeograduPevanje je započeo u Muzičkoj školi «Stanković» u klasi profesorke Ljubice Živković. Nakon završene srednje muzičke škole, primljen je u Operski studio Narodnog pozorišta u Beogradu gde je usavršavao scenski pokret i vokalnu tehniku kod naše proslavljene primadone Biserke Cvejić, a Fakultet muzičkih umetnosti u Beogradu, solo pevanje, upisao je u klasi profesora Nikole Mijailovića, još jednog velikog imena srpske muzičke scene.Osvajao je brojne nagrade u zemlji i inostranstvu Solista Opere Narodnog pozorišta u Beogradu postao je 2003. godine.

Redovni je gost operskih kuća u Novom Sadu i Sarajevu, a koncertnoim nastupa širom Srbije.

Oliver Njego, bariton
Oliver Njego, bariton

OLIVER NJEGO, bariton

Rođen je 1959. godine u Nišu. Po nagovoru profesorke Radmile Bakočević upisuje Muzičku akademiju u Beogradu. Diplomirao je 1990. god na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu, u klasi profesorke Radmile Bakočević. Oliver Njego zaposlen je kao Docent na Katedri za solo pevanje na Filološko-umetničkom fakultetu Univerziteta u Kragujevcu. Predaje Glavni predmet solo pevanje i Metodiku nastave solo pevanja, pored čega je angažovan kao istaknuti profesor na predmetu – tehnika glasa, koju predaje studentima glume na Univerzitetu „ Slobomir u Bjeljini kao i na Univerzitetu „ Singidunum u Beogradu i „ Sinergija.

Vladimir Andrič, bariton
Vladimir Andric, bariton

VLADIMIR ANDRIĆ, baritonje solista opere Narodnog pozorišta u Beogradu i pozorišta Madlenianum . U Valjevu je završio Nižu muzičku školu, odsek klavir, a kasnije je pevao samo u horu. Paralelno sa uspešnim studiranjem na Elektrotehničkom fakultetu, učio je pevanje kod profesorke Olivere Grujić. Kada je shvatio da će pevanje biti njegov život napustio je elektrotehniku i upisao Muzičku akademiju u Novom Sadu

Muzičku akademiju je završio u Novom Sadu u klasi profesorke Biserke Cvejić. Stalni član NP je od 1996, a osim „Čarobne frule“ na njegovom operskom repertoaru su: „Don Đovani“, „Seviljski berberin“, „Faust“, „Madam Baterflaj“, „Onjegin“, “ Ljubavni napitak“, „Slepi miš“, „Boemi“, „Pepeljuga“, „Travijata“, „Sinjor Bruskino“, „Mandragola“…

KOMBANK DVORANA

Poznatija kao Dom sindikata je zgrada na beogradskom trgu Nikole Pašića. Više godina je korišćena kao središte radničkih sindikata, i otud nosi ime. Trenutno se veći deo zgrade izdaje kao poslovni prostor. Osim kancelarijskog prostora, zgrada poseduje i četiri bioskopske sale. Sala 1. može da primi 1.600 posetilaca.

 

Dvorana Doma sindikata, svečano je otvorena 13. juna 1957. godine na temeljima zgrade koja je gradjena od 1947. do 1955. prema projektu arhitekte Branka Petričića. Od te godine pa do danas, u Domu sindikata su se održavali, i dalje se održavaju, mnogi kulturni događaji od značaja za Beograd, ali i za celu zemlju, medju kojima je bio i prvi FEST davne 1971. godine.

Aprila 2013. godine Vlada Srbije je kompletnu zgradu Doma sindikata proglasila za spomenik kulture u Beogradu.

Rekonstrukcija dvorane Doma sindikata započeta je juna 2017. godine, a investicija u rekonstrukciju, uključujući i opremu, iznosila je preko 4.5 miliona evra.

Kombank Dvorana svečano je otvorena 27.aprila nastupom pijaniste klasične i elektronske muzike Frančeska Tristana i Simfonijskog orkestra RTS -a na čelu sa maestrom Bojanom  Suđićem.

Centar beogradskih festivala (CEBEF) ustanova je kulture grada Beograda koja u svojoj nadležnosti ima organizaciju gotovo polovine stalnih manifestacija u oblasti kulture od značaja za grad Beograd.

Priprema i realizuje filmske, muzičke i multimedijalne ambijentalne festivale sa višedecenijskom tradicijom:

Beogradske muzičke svečanosti – BEMUS, međunarodnu muzičku manifestaciju sa vrhunskim muzičkim izvođenjima dela klasične muzičke literature i savremenog muzičkog stvaralaštva

Međunarodni filmski festival – FEST, na kojem se predstavljaju filmska ostvarenja najviših umetničkih vrednosti u svetskoj kinematografiji

Beogradski letnji festival – BELEF, međunarodni letnji festival ambijentalnih umetničkih muzičkih, pozorišnih, plesnih i vizuelnih programa

Beogradski festival dokumentarnog i kratkometražnog filma, takmičarsku selekciju filmskih ostvarenja po žanrovima (dokumentarni, kratki igrani, animirani i eksperimentalni film), koji su rađeni tehnikom filmskog i video-zapisa

Filmski festival u Sopotu – SOFEST, na kojem se predstavljaju filmska ostvarenja najviših umetničkih vrednosti u domaćoj kinematografiji sa takmičarskim programom.

Ustanove kulture objedinjene u Centru beogradskih festivala, pored navedenih festivala i programa tokom redovne sezone, do sada su organizovale i: Dane Beograda, Čelo fest, Pijanističku feštu, Gradski doček Nove godine, učestvovale su u realizaciji: Harfa festa, EJOF-a, Eurosonga, Univerzijade u Beogradu i drugih brojnih manifestacije u Beogradu.

***

Dragan Stojnić, šansonjer 1937-2003.

Ono što su za tinejđerke šezdesetih i sedamdesetih godina bili BITLSI, to je Dragan Stojnić bio za njihove mame, tetke, komšinice. Svojim baršunastim glasom osvajao je srca slušateljki. 17 godina punio je svakog 8. marta veliku salu Doma sindikata. Sva sedišta su bila popunjena. Žene u svojim najlepšim haljinama u krilima buketi cveča i po neka saksija, ozarena lica, a bogami i po neka suza.

Veroljub Milošević

 

 

 

Nedavne objave