AMO, TAMO ŠUMADIJA, ORAŠAC – Deo prvi ŠUMADIJA

AMO, TAMO Šumadija, Orašac, Vila Aleksandar i…

Deo prvi ŠUMADIJA

 

 

 

Šumadija je. ime je dobila po šumama koje su nekada prekrivale najveći deo njene teritorije. Administrativno središte je Kragujevac, koji je ujedno i centar Šumadijskog okruga. Stari naziv za Šumadiju je Trivalija (grb Trivalije se nalazi na barjaku vojvode Lazara Mutapa).

Panorama Šumadija

panorama Šumadija

Šumadija. u užem smislu obuhvata prostore do dolinskih razvođa Save, Dunava i južne i zapadne Morave. Prema nekim interpretacijama, kao severna granica Šumadije označen je pojas između Kosmaja i Avale.

U Šumadiji vlada izrazita umerenokontinentalna klima. S obzirom na prostranstvo ovog kraja i visinske razlike od 100 do 1130 metara), u Šumadiji postoje znatne mikroklimatske razlike.

Pre Rimskog osvajanja ovih prostora, na području današnje Šumadije stanovala su ilirska i keltska plemena.. Posle propasti Rimskog carstva, ovim prostorima vladaju Huni, Vizantinci i Gepidi.

Sloveni naseljavaju ove prostore u 6. i 7. veku. Na području Šumadije stanovalo je Slovensko pleme pod nazivom Moravljani.

Celokupno područje Šumadije je u sastavu srpskih država – Milutinove Kraljevine Raške (Srbije) na jugu i Dragutinove Sremske kraljevine na severu. Kralj Dragutin za jednu od svojih prestonica uzima Beograd. Posle propasti Dragutinove države, severni deo Šumadije postaje predmet teritorijalnih sporova između Srbije i Ugarske.

Kr, Dragutn

U 14. veku, veći deo Šumadije (izuzev Beograda sa okolinom, kojim upravlja Ugarska) ulazi u sastav Dušanovog srpskog carstva, a potom i u sastav države kneza Lazara, da bi u 15. veku cela Šumadija (uključujući i Beograd) ušla u sastav Srpske despotovine. Padom Srpske despotovine 1459. godine, najveći deo Šumadije ulazi u sastav Osmanskog carstva, sa izuzetkom Beograda koji se nalazi pod upravom Ugarske sve do 1521. godine, kada i njega osvajaju Osmanlije.

Kralj Milutin
Kralj Milutin

U vreme Osmanske uprave, područje Šumadije je bilo u sastavu Smederevskog sandžaka odnosno Beogradskog pašaluka. Između 1718. i 1739. godine, područjem Šumadije upravlja Austrija i ono je u sastavu Austrijske provincije pod nazivom Kraljevina Srbija. Posle 1739. godine, Šumadija je ponovo u sastavu osmanskog Smederevskog sandžaka. 1788. godine, veći deo Šumadije ulazi u sastav Kočine krajine, a potom celu Šumadiju privremeno kontrolišu Austrijanci (1789—1790. godine). Područje je zatim ponovo pod Osmanskom upravom, sve do podizanja Prvog srpskog ustanka 1804. godine.

Karađorđe_Petrović_by_Vladimir_Borovikovs
Karađorđe_Petrović_by_Vladimir_Boroviko

Prvi srpski ustanak je podignut u šumadijskom selu Orašac, a za vreme ustanka, Topola je bila Karađorđevo sedište. Slomom Prvog srpskog ustanka 1813. godine, Šumadija dolazi pod neposrednu Osmansku vlast poslednji put. Već 1815. godine podignut je Drugi srpski ustanak, čiji je rezultat bilo stvaranje autonomne Kneževine Srbije (centralni deo ove kneževine činila je Šumadija), koja postaje nezavisna država 1878. godine, da bi 1882. godine bila transformisana u Kraljevinu Srbiju.

Tokom Prvog svetskog rata (1914—1918. godine), Šumadija je pod okupacijom Austrougarske, da bi 1918. godine ušla u sastav obnovljene Kraljevine Srbije, a potom i u sastav novoformiranog Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnije nazvanog Kraljevina Jugoslavija.

Između 1922. i 1929, jedna od administrativnih oblasti Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca je bila nazvana Šumadijska oblast. Ona je približno obuhvatala teritoriju današnjeg Šumadijskog okruga

 

 

Veroljub Milošević, urednik

Nedavne objave